Rab
Silueta četiri zvonika na visokoj kamenoj hridi poluotoka znana je slika Raba – slika koja ga prati stoljećima. S neznatnim izmjenama ta silueta stoji već dva milenija na hridi između zaljeva Sv. Eufemije i manjeg zaljeva koji više i nema imena – jer postade gradskom lukom. Grad Rab.
Podiglo ga je, isprva kao gradinu okruženu kamenim suhozidom, još ilirsko pleme Liburna. Naseobinu što zacijelo bješe obrubljena gustim crnim šumama hrasta crnike i primorskog bora nazvaše Arbe (taman na ilirskom jeziku).Sve od tih pa do današnjih dana grad Rab stoji kao ukras otoka, ali i središte iz kojeg se
širi kultura, umjetnost, obrazovanje... Brojne crkve u samom gradu, ali i na cijelom otoku,ne svjedoče samo o vjerskoj tradiciji nego i o civilizacijskim, kulturnim, umjetničkim i arhitektonskim dosezima. Rapski su samostani, crkve, palače, svjetovne zgrade, trgovi i lože kao svjetovna okupljališta, sudišta i trgovišta svjedoci visoko razvijene društvene sredine. Ne treba onda čuditi da je u rapskom njedru odrastao i Marko Antun de Dominis, jedan od najvećih umova Europe 16. stoljeća, teolog, fizičar, propovjednik i crkveni reformator. Kada su Rimljani u drugom stoljeću prije nove ere došli na Rab, zatekli su razvijen grad. Najveći rimski car August Oktavijan dao je oko grada izgraditi zidine i kule radi lakše obrane. Na njihovim temeljima i danas stoje ostaci rapskih bedema i utvrda. Rimljani grad prozvaše „sretnim“ – Felix Arba. Tom titulom označavalo se bogatstvo, zasluge i značaj nekog municipija za Rim. Od davnih rimskih vladara preko bizantske i mletačke vlasti te ugarskih i hrvatskih kraljeva Rab je često mijenjao vladare, ali grad nikada nije pretrpio većih razaranja. Možda se ono rimsko Felix Arba odnosilo i na to.
Suptilnost rapskog puta kroz povijest odražava se i na njegovim građevinama, jednostavnom rasteru ulica kojim dominiraju tri paralelne uzdužne ulice. Najstarija gradska jezgra „Kaldanac“ nalazi se u neposrednoj blizini katedrale, osebujna je pročelja izgrađena od rapskog dvobojnog kamena „breča“. U katedrali Uznesenja Blažene Djevice Marije čuva se, među brojnim relikvijama, glava sv. Kristofora, zaštitnika Raba. Prema legendi upravo je sv. Kristofor zaslužan što se Rab 1075. godine obranio od napada Normana. Njegovim zagovorom normanske strelice s brodova oko utvrđena grada nisu mogle nauditi gradskim kulama i bedemima. Sve do danas, na dan svečeve mučeničke smrti koju crkva zove „Dies Natalis“, 27. srpnja glavna se rapska relikvija iznosi pred vjernike i u procesiju. Uz katedralu nalazi se glavni rapski zvonik – raskošna 26 metara visoka romanička građevina. U staroj jezgri grada nalazi se i samostan Sv. Antuna Opata. Danas u samostanu žive opatice posebno poznate po ručnim radovima među kojima
se osobito ističu čipkani stolnjaci izrađeni koncem dobivenim od agava. Najstariji rapski zvonik nalazi se uz benediktinski samostan Sv. Andrije. U crkvi Sv. Justine koju su sagradili sami stanovnici Raba danas se nalazi muzej sakralne umjetnosti. Crkva Sv. Križa iz 13. stoljeća poznata je i po tome što se u njoj ljeti već više od 20 godina održavaju poznate rapske glazbene večeri, a izgrađena je na mjestu zanimljivih ostataka crkve Sv. Ivana Evangeliste. Romanički zvonik jedini je cjelovito sačuvan element te crkve danas, a restaurirani stupovi koji su formirali ophod oko oltara ljetna su otvorena pozornica kulturnih događanja. Arhitektonskom bogatstvu, što ga staroj jezgri Raba daju crkve, pridružuju se i brojne plemićke, patricijske i kasnije građanske palače. Najmarkantnija renesansna palača je palača Dominis-Nimira izgrađena u
15. stoljeću. Uz bogate renesansne prozore, pročelje palače krasi grb obitelji Dominis iz koje potječe i slavni Marko Antun de Dominis. Palačom „Knežev dvor“ dominira gotičko-renesansna kula te balkon s balustradom u renesansnom stilu. Punih osam stoljeća ima istu funkciju – središte je gradske vlasti što je vrijedan raritet u europskim razmjerima. Serenissima je tijekom svoje vlasti nad Rabom izgradila 1509. godine također reprezentativnu gradsku ložu kao otvorenu dvoranu u kojoj se sudovalo, vjenčavalo, trgovalo i odlučivalo. Pa i danas gradska loža ima neke od tih funkcija u javnom životu Raba. Paralelno s ložom, izgrađen je i gradski sat čiji mehanizam još uvijek pokazuje točno vrijeme Rabljanima i njihovim gostima. Osobita znamenitost je najstarija sačuvana crkva na otoku, crkva Sv. Petra u Supetarskoj Dragi izgrađena 1059. godine. Ova je crkva najbolje sačuvana romanička građevina na istočnoj obali Jadrana, a u njezinu se zvoniku još nalazi zvono izliveno 1299. godine! Pravi je dragulj samostan Sv. Eufemije što su ga u istoimenoj uvali podigli franjevci. U povelji o gradnji samostana prvi se put spominje hrvatski naziv grada Raba. Samostan je prava riznica umjetničkog bogatstva te se u njemu smjestio i etnološki muzej otoka Raba. Na brdu iznad Barbata nalaze se ostaci crkve Sv. Damjana koja je osim sakralne imala i obrambenu funkciju utvrde. Pretpostavlja se da se ovdje nalazila i bizantska utvrda iz 6. stoljeća (doba cara Justinijana).
U niski ljepota što nam ih nudi Rab, sam grad Rab posebno se ističe. Široka i prostrana riva uz koju se vežu putnički, izletnički i ribarski brodovi uvijek je živa. To je prva gradska šetnica, mjesto susreta, putovanja... Riva znači prostranstvo, vezu sa svijetom. Gradske palače i hoteli okrenuti prema njoj govore pak o bogatstvu Raba, o turizmu kao glavnoj gospodarskoj djelatnosti. Od vreve i prostranstva rive do sigurnosti uskih gradskih ulica samo je jedan korak. Ali i cijela filozofija života. Između ta dva kontrapunkta može se naći zid za odmor, terasa za okrijepu ili susret. I ma što god odlučili, Rab će nas nenametljivo pratiti, otkrivati nam se i udovoljavati našim željama kao da nam čita misli.
Trgovi i Parkovi
Trgovi su na Mediteranu još od doba Rima pozornice na kojima se odigrava javan i privatan život. Mjesto susreta, odmora, središta gradske vreve. Ukrašeni raznobojnim suncobranima, vazama s vatrometom cvjetnih boja mame nas da se na njima zadržimo, upijamo duh grada ili jednostavno – predahnemo. Rapski su po još nečemu specifični – uprizorenim legendama. Fontana i hrast-čovjek uz nju, na glavnom trgu, pričaju legendu o pastirici Dragi i nesretnom Kalifrontu čija je pohotna ljubav kažnjena tako što je božica Dijana Dragu pretvorila u stijenu ispod koje izvire voda kao simbol njezina plača, a Kalifronta osudila da vječno sadi šume dok se i sam ne pretvori u drvo.
Spomenik na trgu govori o šumi Kalifront, spomenik u parku Sv. Marina pak govori o osnivaču grada-države San Marino, kamenoklesaru Marinu, koji je bježeći pred Dioklecijanovim progonima kršćana s Raba stigao čak na Monte Titano nedaleko Riminija u Italiji, osnovao gradić-državu i na kraju bio proglašen svetim. Je li to zbog priče o Kalifrontu ili zato što je otok zbog šuma nazvan ‘’tamnim’’ (Arbe), Rabljani su predani zelenilu i šumama. Gradski pašnjak Raba pretvoren je 1883. godine zaslugom šumara Pravdoja Belije u prekrasan park Komrčar koji počinje u dnu gradske luke i nastavlja se uz gradske zidine nudeći prekrasnu hladovitu šetnicu.
Srednjovjekovni Rab - Rapska Fjera
Da bismo vidjeli kakav je bio srednjovjekovni Rab, ne moramo imati vremenski stroj. U Rabu se nekoliko puta tijekom ljeta, 9. svibnja, 25. lipnja, 27. srpnja i 15. kolovoza, priređuju srednjovjekovne viteške igre. Natjecanja samostreličara (balestiera – od balestra) Raba i San Marina začas će nas prebaciti u vremena kada je čast bila važnija od života. Središnji je događaj Rapska fjera što se održava od 25. do 27. srpnja kada se slavi i dan zaštitnika grada sv. Kristofora. Cijeli se Rab oblači u ta tri dana u ruho renesanse. Gotovo tisuću ljudi oblači renesasne kostime, na ulice i trgove izlaze kovači, drvodjelci, pekari, ribari, pletači košara, krojači, pisari... Kušaju se slastice i gastronomski specijaliteti iz srednjovjekovnih vremena. Kao nekom čarolijom, koja opčinjava rijeke turista što u te dane posjećuju grad, vraćamo se u prošlost. Fascinira žar kojim se građani Raba predaju oživotvorenju te „žive slike prošlosti“, ali i način na koji se turisti uklapaju u cijeli igrokaz. Viteški turnir logičan je završetak Fjere, a posljednjeg se dana pred vjernike iznosi i glavna rapska relikvija – glava sv. Kristofora koja se čuva u škrinji od stakla i srebra. Rapska fjera nije samo igrokaz za turiste, ona je specifičan hommage žitelja otoka svome gradu koji postojano traje milenijima i koji znači život, opstanak i bogatstvo cijeloga otoka.
Tradicija i Folklor
Na gumnu gdje se vrši žito, na livadi uz izvor, u dvorištu mladoženjine kuće, o svakoj svečanosti, uz zvuke sopila na mih plesao se tanac – tradicionalan otočki ples kojeg su plesali i seljani, snažno i široko, i plemstvo, graciozno zavodnički. Na Rabu postoje folklorne udruge koje čuvaju tradiciju i prenose je na najmlađe. Čuva se tako osebujnost i povezanost s korijenima. Jedan je oblik tradicionalne pjesme opstao zahvaljujući klapskom a capella pjevanju koje je uspjelo uhvatiti ritam s modernim životom. Na Rabu postoje čak tri muške i jedna ženska klapa. Koncerti klapske pjesme i povremeni nastupi folklornih skupina prilika su da se i turisti upoznaju s dijelom narodne kulturne tradicije Raba.
Kultura i Zabava
Rab je, osobito ljeti, stjecište mnogih vrhunskih kulturnih događanja. Rapske glazbene večeri predstavljaju najeminentnije glazbenike iz Hrvatske, ali i inozemstva. Rapske crkve i trgovi pretvaraju se u pozornice specifična ugođaja. Uz glazbena događanja najšireg spektra, od klasične do glazbe za mlade ili pak promenadnih koncerata, Rab je ljeti i otvoreni atelijer brojnih slikara. Uske gradske ulice pretvaraju se u otvorene izložbe slika, a sve to gradu daje poseban kolorit i ugođaj. Programi kulturnih i zabavnih događanja koncipirani su tako da zadovolje interese svih rapskih gostiju.
Noćni Život
Rab je zanimljiv tijekom cijeloga dana. Danju šetnje, plaža, kupanje ili ćakula na nekoj terasi. S večeri šetnja uz more u uvali Sv. Eufemije, podno gradskih zidina ili pak rivom. Mnogi će tu i ostati privučeni nekim događanjem na trgovima, ili će s prijateljima posjetiti neku od lijepih i prostranih rapskih terasa. To je vrijeme kada se pune restorani na cijelome otoku i u gradu Rabu. Oni romantičniji mogu i na vožnju do otočića ljubavi ispred gradske luke. Željni žešće zabave posjetit će neki od klubova s modernom glazbom u okolici grada ili pak na plaži gdje postoje klubovi koji dnevnu rekreaciju i kupanje vješto pretaču u noćnu zabavu i provod.
Gastronomija
Koliki bi turistički gradovi i destinacije bili sretni da se nalaze na mjestu tolikog izobilja kao Rab. Plodna rapska zemlja sa svojim plodovima i okolno more bogato izvrsnom ribom i prvoklasnim škampima temelj su rapske gastronomske ponude koju karakterizira zdrava mediteranska kuhinja. U mnogobrojnim prvoklasnim rapskim restoranima poslužuje se najsvježija riba i plodovi mora, tek ubrani plodovi zemlje, a sve to praćeno iskustvom i tradicijom vrsnih majstora kuhinje. Gastronomska je ponuda ovdje toliko bogata i ekološki određena da je postala i dio suvenirske ponude otoka. Rapska torta, kolač jedinstvena okusa kakav se na otoku proizvodi već osamsto godina, jedan je od najcjenjenijih rapskih i hrvatskih suvenira. Ekološki uzgojene masline, smokve, grožđe i nadasve ekološki med prepoznatljive su rapske delicije koje mame i opijaju svojim okusima. Otkriti rapsku gastronomsku ponudu i proniknuti u njene detalje vrijedan je poduhvat koji će nas nagraditi puninom užitaka.
Plaže i Sport
Plaže i more sa svojom smaragdnoplavom bojom opčarali su mnoge posjetitelje Raba, bilo
da se radi o kamenitim plažama s ponosnim pinijama koje ih natkriljuju, šljunčanim plažama Barbata i Banjola ili pak pješčanim plažama Kampora i Lopara predvođenih kilometar i pol dugom pješčanom Rajskom plažom. A možda će pažnju posjetitelja najviše privući plaža u dnu tihe samotne uvale do koje se dolazi čamcem... Svoje će mjesto na Rabu naći i nudisti, poklonici kulture slobodna tijela. Rab je za sve otvoren pa je na rapskim plažama obilje zabave i rekreativnih sadržaja za aktivan odmor. Od odbojke na pijesku, skijanja na moru, surfanja i vožnje kanuima do adrenalinskog letenja padobranom, vožnje „bananom“ i sličnih aktivnosti. Rab posjetiteljima nudi osamnaest teniskih igrališta, četiri bazena, wellness centar u hotelu Padova, veliki zabavni centar na otvorenom uz hotel San Marino u Loparu, vožnju jet-skijem, gimnastiku u vodi i brojne druge sadržaje.
Nautika, Ribolov i Ronjenje
U vodama oko otoka Raba niz je zanimljivih podmorskih lokaliteta i fenomena. Zar čudi onda što je na otoku otvoreno čak šest ronilačkih centara u kojima se provodi organizirano ronjenje uz stručno vodstvo ili škole ronjenja za najrazličitije kategorije. Pod vodom se možete diviti bogatstvu kolonija riba, školjki, koralja, a oko otoka se nalazi i nekoliko manjih brodskih olupina te cijelo jedno zaštićeno polje amfora. Uz ribolovnu dozvolu svaki posjetitelj otoka može uživati i u čarima ribolova. Rab je izuzetno zanimljiv i nautičarima. Uvale za dnevno sidrenje i rekreaciju, brojni mali otočići oko otoka te povoljna ruža vjetrova za morske vukove s jedrima razlog su što vode oko otoka ljeti privlače nautička plovila. Dvije marine na otoku pružaju nautičarima svu potrebnu infrastrukturu i komfor.
Rekreacija
Otok Rab deveti je po veličini otok na Jadranu, a preko cijeloga se otoka prostiru zanimljive
pješačke i biciklističke staze. Turistima su na raspolaganju karte s ucrtanim stazama. Sve
turističke staze, planinarske ili pješačke, pomno su označene s uređenim vidikovcima. Posebno je zanimljiva staza koja vodi do najvišeg rapskog vrha Kamenjak ili pak poučna Premužićeva staza koju je izgradio poznati hrvatski graditelj planinarskih staza Ante Premužić. S vrha Kamenjak pruža se prekrasan panoramski pogled na cijeli otok kao i na velik dio Velebita i podvelebitskog kanala. Premužićeva staza pak prolazi najzanimljivijim dijelovima Kalifronta, zaštićene šume Dundo, a dijelom kroz područje na kojem je jasno vidljivo djelovanje erozije na flišno tlo. Ugodnim i lakim pješačkim i biciklističkim stazama bogata je i okolica grada Raba kao i stoljetna šuma Kalifront. Na najsjevernijem dijelu otoka, na području Lopara i Fruge također je nekoliko vrlo zanimljivih staza koje vode do pješčanih plaža ili flišnih grebena.
Smještaj
Rab nudi cijelu paletu hotela – od povijesnih i secesijskih zdanja do onih moderne arhitekture. U svim hotelima iz godine u godinu podiže se kvaliteta usluga i komfor kako bi uspješno udovoljavali prohtjevima moderna gosta. Rab nudi oko tri i pol tisuće kreveta u hotelima i hotelskim naseljima, pet tisuća mjesta u kampovima te brojne apartmane i sobe u obiteljskom smještaju.
Turistička Mjesta
Grad Rab osebujno je turističko mjesto na otoku. Svojim povijesnim, kulturnim pa i turističkim naslijeđem Rab predstavlja pravi biser. Uz sam grad Rab na otoku je niz zanimljivih turističkih lokaliteta, od kojih svaki plijeni nečim posebnim; ljepotom, mirom, plažama, apartmanskom ponudom... Gotovo kao njegov dio, na grad Rab nastavljaju se prema jugoistoku Banjol i Barbat. Nekada su to bila ruralna područja oko grada puna vinograda i plodnih vrtova. Danas su puna prekrasnih kuća s apartmanima visokog komfora i udobnim sobama obiteljskog smještaja. Karakteristika Barbata je i niz lučica uz dužobalni put, gotovo malih marina u kojima privezište nalaze gosti i domaćini. Ovo je područje zanimljivo i po cijelom nizu malih pješčanih plaža na području Pudarice. Ono po čemu su Barbat i Banjol poznati diljem Europe su restorani kojih ovdje ima desetak, a koji su među najkvalitetnijima na Jadranu. Vrhunska svježa riba, domaće povrće i kvalitetno vino samo su dio jamstva kvalitete – drugi dio leži u iskustvu, znanju i vještini ovdašnjih kuhara i konobara koji će goste zadiviti svojim umijećem i ljubaznošću.
Svega nekoliko kilometara dalje, na drugu stranu od grada Raba prostiru se turistička mjesta Palit i Kampor. Reljefno – ovdje kao da smo na drugom otoku – sve je mirnije, velike uvale i guste borove i hrastove šume Kalifronta daju ovom dijelu otoka Raba posebnu mirnoću. Na Palitu i Kamporu može se naći smještaj u sobama i apartmanima visoke kategorije te kušati vrhunska jela u restoranima. Sliku Supetarske Drage, istoimenog mjesta i najveće uvale na otoku, krasi nekoliko prekrasnih pješčanih otočića na ulazu u zaljev. Supetarska Draga ugostila je veliku marinu, a raspolaže i s vrlo zanimljivom ponudom obiteljskog smještaja. Brojni gosti kažu da je zalazak sunca u Supetarskoj Dragi nezaboravan. U nastavku plodne doline od Supetarske Drage prema unutrašnjosti otoka jedino je rapsko mjesto koje nije na obali mora – Mundanije, ali također nudi turistima ugodan i miran boravak u obiteljskim kućama uređenim za prihvat turista.
Na krajnjem sjeveru otoka područje je Lopara s bogatom smještajnom ponudom u apartmanima, sobama te obiteljskim manjim hotelima i pansionima. Oko mjesta nalaze se dvadeset i dvije pješčane plaže, sve jedna zanimljivija od druge. Najveća je Rajska plaža, dugačka čak kilometar i pol, uz koju se nalazi autokamp i najveće hotelsko turističko naselje San Marino te centar za rekreaciju sa sportskim objektima, teniskim terenima... U sklopu turističkog naselja i rekreacijskog centra nalazi se i nekoliko disko klubova u kojima ljeti bude osobito živo. I to je Rab – slika jednog otoka, njegove povijesti, kulture, civilizacije, slika rada njegovih ljudi, njihovih turističkih dostignuća. Znamo da nismo rekli sve što Rab zaslužuje, tome bi trebalo mnogo više prostora od ove turističke brošure. Ali uvjereni smo da će oni koji posjete Rab otkriti u njemu još mnogo drugih zanimljivosti, lijepih mjesta i doživjeti mnoge ugodne trenutke. A to osobno iskustvo ne može se opisati u ovakvoj ediciji – ono je vrijednost koju će svaki gost Raba ponijeti sa sobom, vrijednost koja će ga, tko zna, možda još koji put vratiti na Rab.
Položaj i Klima
Otok Rab pripada sjevernoj skupini jadranskih otoka u Kvarnerskom zaljevu i smješten je na 44. Paraleli sjeverne geografske širine. Pod okriljem je Velebita, visoke planine Dinarskog masiva, što jamči da tijekom cijele godine ima dotok svježeg i čistog kontinentalnog zraka ugrijanog na ugodnu mediteransku temperaturu, koja u prosjeku u ljetnim mjesecima iznosi 26°C, a u zimskim 7°C. Važno je znati da je temperatura zraka više od 140 dana u godini iznad 18°C.
U ljetnim mjesecima puše ugodan i blag maestral, a u zimskim suha i prohladna bura. Otok oplakuje
čisto i bistro more nošeno stalnom strujom iz južnog pravca, pravca ekološki čistog Mediterana. U ljetnim je mjesecima more zagrijano na prosječnu temperaturu od 24°C, a zimi na 12°C. Sjeveroistočnom se stranom otoka pruža visoko brdo Kamenjak, koje kao kakav golemi kameni zid štiti ostatak otoka od direktnog utjecaja oštrog kontinentalnog zraka, te pruža mogućnost da se uživa u blagodati toplog mediteranskog sunca, koje na Rabu sija preko 2470 sati godišnje.